Američka centralna banka, Fed, zadržala je na jučerašnjem zasedanju ključnu kamatu nepromenjenu, u pokušaju da balansira između i dalje povišenih inflatornih pritisaka, slabljenja na tržištu rada i rata na Bliskom Istoku.

Odluka Monetarnog odbora da se kamata zadrži u rasponu 3,50-3,75 odsto doneta je ubedljivom većinom od 11-1. U saopštenju sa sastanka napravljeno je nekoliko izmena u pogledu na američku privredu, sa očekivanim bržim rastom i višim projekcijama za inflaciju za 2026.

Fed očekuju rast BDP-a u tekućoj godini od 2,4 odsto, što je blago povećanje u odnosu na projekciju od decembra, dok se u narednoj godini očekuje stopa od 2,3 odsto naspram ranije očekivanih 2,0 odsto.

Projekcije kamate članova odbora za 2026. godinu

Izvor: CNBC

Kada je u pitanju nezaposlenost, i dalje se očekuje na nivou od 4,4 odsto do kraja godine, dok je inflacija projektovana na 2,7 odsto, pre nego što padne oko nivoa od dva odsto kada prestane uticaj rasta i povišenih carina.

Projekcije članova Odbora (dot-plot) trenutno ukazuju na jedno smanjenje kamata u tekućoj godini (tržište očekivalo dva smanjenja) i još jedno u 2027. godini, premda je tajming ovih odluka ostao neizvestan. Od 19 članova Odbora, sedam očekuje da kamata ostane nepromenjena u tekućoj godini, što je za jedan glas više u odnosu na prethodno datu projekciju u decembru.

Jedan od faktora neizvesnosti povezan je sa ratom u Iranu, a Fed je u saopštenju naveo da su „posledice razvoja na Bliskom Istoku po američku privredu neizvesne“. Sličnu ocenu ponovio je na konferenciji za štampu Pauel koji je rekao „da je previše rano“ da se oceni uticaj rata.

„Kratkoročne mere inflatornih očekivanja su poslednjih nedelja porasle, verovatno odražavajući značajan rast cena nafte izazvan poremećajima u snabdevanju na Bliskom istoku“, naveo je prvi čovek Fed-a.

Pauel je izbegao da trenutni momenat u američkoj privredi uporedi sa vremenom iz 70-ih godina prošlog veka „kada je nezaposlenost bila dvocifrena, a inflacija zaista visoka“, dodavši da bi „termin stagflacija rezervisao za mnogo ozbiljniji skup okolnosti.“

On je svakako zaključio da centralna banka nije postigla toliki napredak u pogledu obaranja inflacije koliko se nadala. Ipak, naveo je da je bi „trebalo da se napredak vidi sredinom godine“, kada će se osetiti i smanjenje uticaja povišenih carina.

Tržište akcija je nastavilo negativan trend nakon zasedanja Fed-a, a prinos na američke 10-ogodišnje obveznice je nastavio da raste prema nivou od 4,30 odsto.

Izvor: CNBC, Momentum