Poslovna aktivnost u evrozoni u septembru rasla je najbržim tempom u poslednjih 16 meseci, ali bez većih optimističkih izgleda s obzirom na to da su nove porudžbine stagnirale nakon kratkog rasta u avgustu, pokazuju PMI podaci.

I septembarski podaci su pokazali divergenciju među dve vodeće privrede evrozone. Najveća privreda bloka, nemačka, nastavila je da ubrzava, dok politička previranja dodatno pritiskaju francusku ekonomiju.

Oporavak uslužnog sektora vuče privrede Nemačke i evrozone

Izvor: FxPro

Kompozitni PMI indeks S&P Global-a porastao je na 51,2 poena u septembru u odnosu na 51,0 u avgustu, što je deveti uzastopni mesec rasta. Analitičari koje je okupio Reuters predviđali su nivo od 51,1 poen.

Ovaj rast u poslednjih nekoliko meseci isključivo je posledica rasta nemačkog indeksa, dok u ostalim zemljama nema znankova poboljšanja, naveli su iz S&P Global-a. Septembarski podaci ukazuju na skroman rast BDP-a evrozone od 0,2 odsto u ovom mesecu, a takođe i u trećem tromesečju.

Nemački PMI je skočio na 16-omesečni maksimum od 52,4 poena u odnosu na konsenzus od 50,6 poena i i prošlomesečnih 50,5 poena. U Francuskoj, pak, poslovna aktivnost je smanjena 13. mesec zaredom i nalazi se u zoni kontrakcije od 48,4 poena.

U Francuskoj su i dalje na snazi veliki protesti stanovništva protiv mera štednje i reformi poreskog sistema. Prinos na 10-ogodišnje obveznice Francuske nalazi se trenutno na nivou Italije, oko 3,6 odsto, što je oko 40 baznih poena više u odnosu na početka godine.

Uslužni sektor je porastao u septembru na 51,4 u odnosu na konsenzus i avgustovskih 50,5 poena, što je najviši nivo u poslednjih devet meseci. S druge strane, proizvodni sektor je izgubio zamah, a indeks je pao u teritoriju kontrakcije od 49,5 poena u odnosu na 50,7 poena u avgustu.

Kada je zapošljavanje u pitanju, u septembru je zaustavlje šestomesečni nizu stvaranja radnih mesta, kao reakcija biznisa na slabije ugovaranje novih poslova. Proizvodni sektor je nastavio da smanjuje broj radnih mesta, dok je uslužni sektor usporio na sedmomesečni minimum.

Inflatorni pritisci su se smanjili tokom meseca, a i troškovi ulaza i cene proizvoda su rasle sporijim tempom. Troškovi inputa u proizvodnji su se smanjili prvi put u poslednja tri meseca, dok su firme u sektoru usluga prijavile visok, mada blaži, tempo inflacije i podigle svoje cene najslabijom stopom od maja.

Kao što je poznato, Evropska centralna banka (ECB) je ranije tokom meseca ostavila kamatne stope nepromenjene i verovatno je u tekućoj godini završila sa ciklusom smanjenja kamata.

Izvor: Reuters, Momentum