Predsednik Fed-a, Džerom Pauel, dao je u petak blagu naznaku mogućeg smanjenja kamatnih stopa, napominjući visok nivo neizvesnosti koji otežava posao donosiocima monetarne politike.

U dugo očekivanom govoru na godišnjem simpozijumu u Džekson Holu, čelnik ove centralne banke je naveo „sveobuhvatne promene“ u poreskoj, trgovinskoj i imigracionoj politici. Kao posledica toga, „izgleda da se ravnoteža rizika pomera“ između dualnih ciljeva Fed-a, a to su puna zaposlenost i stabilne cene.

Iako je napomenuo da je tržište rada i dalje u dobrom stanju i da je ekonomija pokazala „otpornost“, rekao je da opasnosti od pogoršanja stanja rastu. Istovremeno, naveo je da carine izazivaju rizike da inflacija ponovo počne da raste – scenario stagflacije koji Fed mora da izbegne.

Sa referentnom kamatnom stopom za procentni poen ispod nivoa koji je bio pre godinu dana, i niskom stopom nezaposlenosti, uslovi nam omogućavaju „da pažljivo postupamo dok razmatramo promene naše politike“, rekao je Pauel. Dodao je da „sa politikom na restriktivnoj teriroriji, osnovni izgledi i promenjena ravnoteža rizika mogu zahtevati prilagođavanje politike“.

Ovo je bilo najbliže stavu o smanjenju kamata na zasedanju u septembru koje tržište listom očekuje, sada sa verovatnoćom od 75 odsto što je desetak procentnih poena niže u odnosu na nedelju dana ranije.

Govoreći o uticaju carina na inflaciju, Pauel je ponovio da je „bazični scenario“ Fed-a „kratkotrajna, jednokratna promena nivoa cena“, koja ne bi bila razlog održavanja viših stopa, ali da u ovom momentu ništa nije sigurno.

„Potrebno je vreme da se povećanje carina probije kroz lance snabdevanja i distributivne mreže“, naveo je, dodavši da se „carinske stope i dalje menjaju, što potencijalno produžava proces prilagođavanja.“

Poslednji izveštaji o inflaciji pokazali su nastavak pritisaka na rast cena, a posebno je zabrinjavajući intenzitet pritisaka na proizvođačke cene.

Investitori su u petak snažno podigli tržište akcija, pa je indeks S&P 500 porastao 1,5 odsto, dok je Nasdaq skočio 1,9 odsto. Prinos na američke 10-ogodišnje obveznice pao je na 4,25 odsto.

Izvor: CNBC, Momentum