I petu godinu nakon pandemije domaće tržište akcija zabeležilo je rast vrednosti, ali je ovaj učinak ostao u senci očajnog prometa kakav nije do sada zabeležen na ovom tržištu.

Ukupan promet iznosio je 24,6 milijardi dinara (210,1 milion evra), dok je promet na tržištu akcija iznosio nevelikih 13,2 miliona evra, što je duplo lošija realizacija u odnosu na prethodnu godinu.

Belex s dvocifrenim rastom i drugu godinu u nizu – Indeks Belex15 porastao je i petu godinu zaredom, ovaj put 11,2 odsto na 1.275,2 poena, nakon što je prošle godine na krilima preuzimanja Tehnogasa (TGAS) skočio 31 odsto.

Dobitnike među prometnijim akcijama predvodio je Energoprojekt holding (ENHL) koji se oporavio 33,3 odsto na 500 dinara, dok je najveći doprinos rastu indeksa dalo Dunav osiguranje koje je skočilo 30,9 odsto na 1.800 dinara.

Aerodrom „Nikola Tesla“ (AERO), u godinu u kojoj je najavio novu emisiju akcija, nastavio je da raste i dostigao 2.355 dinara uz skok od 18,1 odsto. Drugu godinu u nizu, solidan rast od 12,8 odsto na 2.255 dinara zabeležio je Metalac (MTLC), dok je Impol Seval (IMPL) porastao nepunih osam odsto.

Promet akcija sa pokretnim dnom – Nakon što je promet akcija na Beogradskoj berzi tokom 2023. i 2024. godine beležio skromne promete, manje od 30 miliona evra po godini, u protekloj godini su ubedljivo nadmašeni ovi neslavni rezultati. Promet od 13,2 miliona evra predstavlja više nego duplo slabije trgovanje u odnosu na lani, a promete ovog ranga berze u Ljubljani i Zagrebu zabeleže otprilike na nedeljnom nivou.

Najprometnija akcija u indeksnoj korpi bilo je Dunav osiguranje (DNOS) koje je zabeležilo promet od 339,1 milion dinara, sledi Aerodrom „Nikola Tesla“ (AERO) sa realizacijom od 192,3 miliona dinara, te Tehnogas sa 86,0 miliona dinara.

Doprinos slaboj realizaciji dala je i privremena obustava trgovanja akcijama Naftne industrije Srbije (NIIS), ali i bez ovog efekta jasno je da sveukupna slika tržišta ne bi bila mnogo privlačnija.

NIS sateran u ćošak, akcionari na čekanju – Pod pretnjom američkim sankcijama, trgovanje akcijama NIS-a suspendovano je još sredinom januara na ceni od 718 dinara što je predstavlja pad od nepunih pet odsto u odnosu na kraj 2024. godine.

Tokom godine nastavljeno je mrcvarenje kompanije sa mesečnim i dvomesečnim produžavanjem dozvola za operativno funkcionisanje, da bi kompanija pod udar sankcija potpala 9. oktobra prošle godine, dok je Rafinerija u Pančevu stala sa radom početkom decembra. Poslednjeg dana 2025. godine, američki OFAC je izdao NIS-u novu dozvolu za obavljanje operativnih aktivnosti zaključno sa 23. januarom ove godine, što sugeriše da je većinski vlasnik ponudio izvesne dokaze o postupku prodaje vlasničkog udela.

Mediji spominju MOL kao najverovatnijeg novog većinskog vlasnika kompanije, a njena prodaja nekom novom strateškom partneru je najbolji mogući scenario za male akcionare. Vlada Srbije usvojila je amandman u budžetu kojim je rezervisano oko 1,4 milijarde evra za „nabavku finansijske imovine u cilju obezbeđenja energetske sigurnosti“, što bi trebalo da predstavlja rezervni plan u slučaju da Rusi ne realizuju prodaju kompanije.

Korporativne obveznice na kašičicu – Dugo najavljivani projekat emisije korporativnih obveznica u sklopu državne strategije razvoja tržišta kapitala, uz podršku Svetske banke, u prošloj godini ugledao je svetlo dana.

Početkom aprila, šabačka kompanija Elixir Group uspešno je plasirala prvu emisiju korporativnih obveznica putem Beogradske berze, nominalno vrednu 4,1 milijardu dinara (oko 35 miliona evra). Ove petogodišnje obveznice nose godišnji kupon (kamatu) od šest odsto i nemaju valutnu klauzulu.

Na strani kupovine očekivano je bio manji broj krupnijih ulagača, a takođe očekivano izostalo je sekundarno trgovanje ovim dužničkim hartijama. Iako je za drugu polovinu godine najavljivan niz drugih emisija korporativnih obveznica, to se nije desilo pa je ovaj projekat prolongiran za 2026. godinu sa ništa manje upitnim efektima na sveukupni razvoj tržišta.

Belex na Atinskoj berzi – Krajem novembra stupila je na snagu ranije najavljena tehnička i poslovna saradnja između Beogradske i Atinske berze.

Trgovanje akcijama i obveznicama na Beogradskoj berzi od 24. novembra odvija se u novom trgovačkom sistemu i trgovačkoj platformi OASIS Atinske berze što bi prema rečima čelnika domaće berze trebalo da omogući „temelj za dalje povezivanje domaćeg tržišta kapitala sa regionalnim i evropskim tržištima“.

Iz Beogradske berze se nadaju da bi ova migracija na novu trgovačku platformu mogla još više da „unapredi efikasnost trgovanja, poveća transparentnost tržišta i omogući razvoj novih proizvoda i usluga u narednim fazama projekta.“