Američka centralna banka, Fed, povećala je sinoć ključnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, kako je bilo i očekivano, ali nije dala mnogo indikacija da se bliži kraju otpočetog ciklusa podizanja kamata u martu prošle godine.

Nakon ovog povećanja, kamata je dostigla raspon od 4,50-4,75 procenata, što je njen najviši nivo od oktobra 2007. godine.

„Podaci o inflaciji u poslednja tri meseca pokazuju željeno smanjenje mesečnog tempa rasta“, rekao je predsednik Fed-a, Džerom Pauel, na redovnoj konferenciji posle zasedanja. „I dok su nedavni razvoji događaja ohrabrujući, biće potrebno mnogo više dokaza kako bismo bili uvereni da je inflacija na trajnom silaznom putu“.

Nakon što saopštenje Fed-a nije pružilo iole pouzdanije signale da bi uskoro moglo doći do kraja ciklusa dizanja kamata, već su nagoveštena „kontinuiranja povećanja kamate“, investitori su se okuražili na konferenciji Pauela. Rast tržišta usledio je nakon što je potvrdio da je „proces dezinflacije“ počeo, ali je dodao da je prerano da se proglašava pobeda odnosno da se pomisli da je sve gotovo.

Uporedan prikaz kretanja Fed-ove kamate i portfelja obveznica 

Izvor: Bloomberg

Uporedo sa povećanjem kamatnih stopa, Fed sprovodi smanjivanje masivnog portfelja obveznica. Od juna, nakon što je najavljeno mesečno smanjivanje portfelja za 95 milijardi dolara, Fed-ova aktiva je manja za oko 445 milijardi dolara, povlačenjem sredstava od obveznica koje dospevaju.

Aktiva Fed-a se trenutno nalazi na oko 8.400 milijardi dolara što je nivo trećine američkog BDP-a, a prema nalazima Fed-a San Franciska, dosadašnje smanjenje portfelja jednako je povećanju kamate za dodatna dva procentna poena.

Na decembarskom sastanku, članovi Komiteta su naveli da vide „terminalnu stopu“ na kojoj Fed smatra da je politika dovoljno restriktivna na 5,1 odsto, dok tržište trenutno očekuje da je tačka gde će kamate dostići vrhunac 4,93 odsto.

Pauel je na konferenciji rekao da je „moguće“ da bi stopa mogla da ostane niža od pet procenata, ali je takođe dodao da je malo verovatno da Fed ove godine smanjivati stope osim ako inflacija ne počne rapidno da pada.

Indeks tehnoloških akcija, Nasdaq, ubrzao je rast pri kraju trgovanja skočivši dva odsto na 11.816 poena, dok je indeks S&P 500 porastao 1,1 odsto na 4.119 poena. Prinos na dvogodišnje američke obveznice spustio se sa 4,2 na 4,1 odsto, dok su sličnu promenu zabeležile 10-ogodišnje obveznice čiji je prinos pao sa 3,51 na 3,41 odsto.

Izvor: CNBC, Fed, Momentum