Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je finansijske izveštaje za prvo tromesečje koji su zahvaljujući povišenoj ceni sirove nafte pokazali pozitivan krajnji rezultat uprkos izuzetno teškim uslovima poslovanja.

Prihodi od prodaje u periodu januar-mart pali su 8,4 odsto uprkos rastu cene sirove nafte, koji je posebno bio izražen u martu, pre svega usled naturalnog pada obima prometa.

Kada je profitabilnost u pitanju, pokazatelj EBITDA uvećan je za 29 odsto na 11,0 milijardi dinara, dok je neto profit skočio 87 odsto na 2,8 milijardi dinara.

Udeo NIS-a na ukupnom tržištu spustio se na 57 odsto, a u pre stupanja na snagu pretnje američkim sankcijama bio je oko 80 procenata. I udeo na maloprodajnom tržištu počeo je značajnije da pada pa je u kvartalu bio 43 odsto naspram predkriznog perioda kada je NIS točio polovinu goriva u maloprodaji.

Usled rata u Iranu, u martu je došlo do snažnog rasta potrošnje goriva (gomilanje zaliha) od oko 15 odsto, a posebno u maloprodaji, što NIS nije mogao još bolje da monetizuje usled otežanog plaćanja na benzinskim stanicama.

Količinski posmatrano, prerada u Rafineriji je oslabila za četvrtinu usled poznatih okolnosti, dok je ukupan promet naftnih derivata pao za oko 18 odsto. Proizvodnja je bila nezatno veća u odnosu na prošlu godinu i dostigla je 44 procenta smanjenog obima prerade. U uslovima normalnog rada Rafinerije, NIS je prerađivao tek nešto više od petine nafte iz domaće proizvodnje.

Usled aktuelne situacije u kojoj se kompanija nalazi došlo je do priličnog razduživanja pa je ukupna zaduženost prema bankama smanjena sa 540,4 miliona evra prošle godine na 373,7 miliona evra na kraju marta tekuće godine.

Akcijama NIS-a na Beogradskoj berzi ne trguje se od januara prošle godine, a američki OFAC je prošlog meseca prihvatio prijavu MOL-a za preuzimanje kontrolnog paketa akcija, a rok za zaključenje transakcije produžen je do 22. maja ove godine.

Izvor: NIS, Momentum