Evropska centralna banka (ECB) na zasedanju u četvrtak očekivano je zadržala ključnu kamatnu stopu nepromenjenu, ali je ostavila prostor za zaoštravanje monetarne politike u slučaju potrebe zauzdavanja inflacije zbog rata na Bliskom istoku.

ECB je ostavila ključnu kamatu na 2,25 odsto, nakon što je prošlog meseca povećana za 25 baznih poena, što je bilo prvo povećanje kamate u skoro tri godine. Ova pauza dobro će doći centralnoj banci evrozone da proceni koliko bi prekid primirja na Bliskom istoku i rast cene energenata mogli uticati na povećanje inflacije.

Kamatne stope glavnih svetskih centralnih banaka 

Izvor: WSJ

Inflatorni pritisci u junu su značajno popustili u evrozoni na 2,8 odsto sa 3,2 odsto u maju, nakon što je postizanje američko-iranskog primirja oštro oborilo cene energenata. Kao što je poznato, ovaj optimistički scenario bio je kratkog daha, a uporedo sa rastom cene nafte, koja je danas premašila 100 dolara po barelu, skočili su i prinosi na obveznice. Prinos na nemačke 10-ogodišnje obveznice skočio je na 3,2 odsto, najviše od 2011. godine, dok je cena francuskog duga premašila 4,0 odsto, prvi put od 2009. godine.

ECB je prva među vodećim centralnim bankama podigla kamate ove godine, a očekuje se da će Fed i BoE i naredne sedmice na julskom zasedanju zadržati postojeće stope. Istina, ECB ima cenu novca nižu za više od procentnog poena, Fed-ova stopa je u rasponu 3,50-3,75 odsto, a BoE 3,75 odsto, samim tim i veći prostor za brže reagovanje.

Analitičari očekuju dva povećanja stope ECB-a do kraja godine, a prvo bi moglo da usledi na zasedanju u septembru ili oktobru.

Čelnica ECB-a, Lagar, izjavila je da su viši troškovi energenata već uračunati u cene usluga kao što je transport, te da se monetarna politika fokusira na eventualne efekte druge runde kao što je rast plata, što je teže kontrolisati.

Govoreći o njenom mandatu u ECB-u koji ističe u oktobru naredne godine, Lagar je navela da ostaje do kraja na poziciji i da je neće napustiti „dok se evropska privreda suočava sa tako visokim nivoom neizvesnosti“.

MMF je nedavno procenio da će privreda evrozone usporiti ove godine na 0,9 odsto sa prošlogodišnjih 1,4 odsto, da bi u 2027. ubrzala na 1,2 odsto.

Evropski indeks akcija STOXX50 oslabio je juče 1,6 odsto, dok je u tekućoj godini u plusu oko sedam procenata. Kurs evra prema dolaru spustio se na 1,137, što je njegov najniži nivo prema američkoj valuti od juna prošle godine.

Izvor: WSJ, Momentum