Američka centralna banka, Fed, u široko očekivanom potezu u sredu je prvi put posle tri godine povećala kamatu kao deo pokušaja da se suzbiju rastući inflatorni pritisci nakon novog talasa rasta cene energenata.

Monetarni odbor Fed-a jednoglasno (12-0) je doneo odluku da kamatu povisi za 25 baznih poena na raspon 3,75-4,00 odsto, uz prognozu da bi do kraja godine moglo da usledi još jedno povećanje.

Prinos na 10-ogodišnje obveznice porastao nakon nastupa Vorša

Izvor: WSJ

U ažuriranim očekivanjima Odbora (dot-plot) 16 od 18 učesnika (predsednik Fed-a se samoinicijativno izuzeo iz ovog procesa) očekuje nastavak rasta kamata. Četiri učesnika očekuju rast kamate do kraja godine od 50 baznih poena, 12 učesnika još jedno povećanje od 25 baznih poena, a svega dva člana očekuju nepromenjenu kamatu.

Posmatrano dugoročnije, u narednoj godini se ne očekuje povećanje kamata, dok bi jedno smanjenje moglo da usledi u 2028. godini i najmanje jedno u 2029. godini.

Fed je saopštio da privreda „raste solidnim tempom“ uz „otpornu“ domaću ličnu potrošnju. Ipak, neizvesnost je ostala povišena, delom zbog geopolitičkih dešavanja. Takođe, „rast produktivnosti je snažan, a kapitalna ulaganja su robusna“, saopštio je Odbor, uz ocenu da je stabilna situacija na tržištu rada. „Rast broja radnih mesta držao je korak sa radnom snagom, a stopa nezaposlenosti se malo menjala“, naveli su iz Fed-a.

Kada su u pitanju inflatorna očekivanja, Fed vidi indeks troškova lične potrošnje ove godine na 3,7 odsto odnosno 3,4 odsto kada se izuzmu hrana i energenti, što je za po 10 baznih poena više u odnosu na junsko saopštenje. Fed ne očekuje da bi mogao dostići target inflacije sve do 2029. godine, premda sledeće godine očekuje pad ovog pokazatelja inflatornih kretanja na 2,3 odsto odnosno 2,5 odsto kada je bazni indeks u pitanju.

Prinosi na obveznice u proteklom periodu beleže snažan rast. Samo u periodu od kraja avgusta kada se Vorš obraćao u Džekson Holu prinos na 10-ogodišnje obveznice je porastao 25 baznih poena i ovih dana je premašivao nivoe od pet odsto, poslednji put viđene 2007. godine.

Premda je prinos na 10-ogodišnje američke obveznice tokom većeg dela dana bio ispod pet odsto, ponovo se vratio iznad ove psihološke granice od pet procenata kada je čelnik Fed-a, Vorš, ocenio da je „inflacija visoka previše dugo“ i da je centralna banka „ozbiljna“ po pitanju njenog  suzbijanja.

Indeks akcija S&P 500 oslabio je 0,4 odsto, dok je Dow Jones izgubio na vrednosti 1,2 odsto. Američki dolar je nastavio da jača prema evru i prvi put od kraja jula odnos evro/dolar se spustio ispod nivoa od 1,15.

Izvor: CNBC. Momentum