NEDELJNI IZVEŠTAJ, 27-31. januar, 2025.
Dow Jones | S&P 500 | Nasdaq Comp. | DAX 40 | Shangai Comp. | |||||
44.544,66 | +0,27% | 6.040,53 | -1,00% | 19.627,44 | -1,64% | 21.732,05 | +1,58% | 3.250,60 | -0,06% |
Protekla trgovačka sedmica otpočela je velikom panikom među akcionarima tehnoloških kompanija, preplašenih pojavom jeftinog i efikasnog kineskog četbota zasnovanog na veštačkoj inteligenciji (AI). Gubici su tokom nedelje ublaženi pa je indeks tehnoloških akcija, Nasdaq, oslabio 1,6 odsto, dok je reperni indeks S&P 500 sedmicu završio slabiji za jedan odsto.
Deep Seek protresao tehnološku scenu – Rast popularnosti kineskog startapa DeepSeek zasnovanog na niskobudžetnom jezičkom modelu doveo je do prvog većeg preispitivanja dosadašnje putanje velikih američkih tehnoloških kompanija koje su slične rezultate postigle uz znatno veća ulaganja. DeepSeek-ov AI asistent pride pokreću modeli otvorenog koda, za koje kompanija kaže da se mogu trenirati uz delić cene koristeći mnogo manje čipova od vodećih svetskih modela.
Deep Seek i korporativne objave zatalasale akcije (nedeljna promena)
Ekspanzija popularnosti DeepSeek-a u Apple-ovoj prodavnici bila je u totalnoj suprotnosti sa resetovanjem tržišne vrednosti najvećih američkih tehnoloških kompanija. NVIDIA je u ponedeljak pala 17 procenata i izgubila skoro 600 milijardi dolara na tržišnoj kapitalizaciji, a do kraja sedmice je uspela da povrati tek delić gubitaka. Iz ove kompanije su potvrdili da Deep Seek predstavlja „odličan AI napredak i savršen primer skaliranja vremena testiranja“, ali i da bi proboj novih modela mogao značiti dodatnu potražnju za njenim grafičkim čipovima.
Ovaj događaj delimično je zasenio objavu kvartalnih rezultata na korporativnoj sceni, a dominirale su tehnološke kompanije. Apple je izbegao najcrnje prognoze, uprkos padu prodaje iPhone-a, pa se ponovo javio kao sigurno utočište investitorima. Microsoft je objavio rezultate iznad očekivanja, ali je ponovo u fokus došla slabija prognoza poslovanja usled nedostatka kapaciteta Data centara. Tesla je podbacio sa rezultatima koji su ostali u senci velikih očekivanja od Maskovog upliva u Belu kuću, dok je Meta zadržala odličnu stopu rasta od 21 odsto, uz nešto skromniju prognozu za tekući kvartal.
Fed zasad ne popušta pred Trampovim pritiscima – Na makro planu dominirale su zasedanja ključnih centralnih banaka. Fed je očekivano ostavio ključnu kamatu u rasponu 4,25-4,50 odsto, čemu su prethodila tri vezana smanjenja koja su stopu spustila za procentni poen.
Prvi put od septembra Fed zadržao kamatu nepromenjenu

Izvor: CNBC
U saopštenju centralne banke navedeno je nekoliko naznaka o razlozima koji su doveli do zadržavanja kamate. Iskazan je nešto optimističniji pogled na tržište rada, ali je izostavljena ključna odredba iz decembarske objave da je inflacija „napravila napredak ka“ Fed-ovom cilju inflacije od dva odsto. Tokom konferencije za novinare, čelnik Fed-a Pauel dodao je da tržište rada nije bilo značajan izvor inflatornih pritisaka, te da će centralna banka morati da vidi „stvarni napredak u pogledu inflacije ili neku slabost na tržištu rada pre nego što razmotri popuštanje politike“.
Odluke Fed-a ponovo je kritikovao novi predsednik SAD, Tramp, koji je napisao na društvenim mrežama da centralna banka „nije uspela da zaustavi problem koji je stvorila sa inflacijom“. Daljem obaranju inflacije svakako neće doneti poslednje mere američke administracije koja je preko vikenda obelodanila ranije najavljene carine za Kanadu i Meksiko (25 odsto), te Kinu (10 odsto).
ECB po peti put oborila kamate – Evropska centralna banka (ECB) u skladu sa očekivanjima spustila je u četvrtak ključnu kamatnu stopu za dodatnih 25 baznih poena. Ovo je peto smanjenje otkada je ECB u junu 2024. godine otpočela ciklus smanjenja kamata i dovela depozitnu stopu na nivo od 2,75 odsto.
ECB je u saopštenju navela da je dezinflacija „na dobrom putu“ i da se uglavnom razvijala u skladu sa projekcijama ove centralne banke, te da bi inflacija ove godine trebalo da se vrati na cilj od dva odsto.
Tržište očekuje nastavak smanjenja kamata u evrozoni

Izvor: FT
Inflacija u evrozoni porasla je treći mesec zaredom u decembru na 2,4 odsto, nakon pada ispod dva odsto nekoliko meseci ranije, ali je ovaj rast bio očekivan s obzirom na izostanak efekta visokih cena energenata u uporednom periodu.
Predsednica ECB-a, Lagar, izjavila je da će privreda evrozone „ostati slaba u kratkoročnom periodu“, a ovaj komentar je usledio nakon što su objavljeni podaci o nultoj stopi rasta u četvrtom tromesečju umesto očekivanih 0,1 odsto. U saopštenju, ECB je navela da uprkos činjenici što se privreda evrozone suočava sa negativnim faktorima „rastući realni prihodi i postepeno slabljenje efekata strikne monetarne politike bi mogli da podrže rast tražnje tokom vremena“.