NEDELJNI IZVEŠTAJ,  10-14. avgust, 2026. 

Dow Jones  S&P 500 Nasdaq Comp. DAX 40  Shangai Comp.
53.732,53 -0,56% 7.785,69 +0,36% 26.729,16 +0,14% 26.440,31 +0,46% 3.927,18 -0,33%
         

Američko tržište akcija dostiglo je novi maksimalni nivo nakon što su inflatorni podaci smanjili pritiske na centralnu banku da ubrzo podigne kamate. Indeks S&P 500 porastao je 0,4 odsto na 7.785 poena, dok je indeks tehnoloških akcija, Nasdaq, registrovao neznatan rast vrednosti. Od početka godine S&P 500 je u plusu 13,7 odsto, dok je Nasdaq porastao 15 procenata.

Inflacija umerena, ali pritisci i dalje postoje – Kako su pokazali zvanični državni podaci, indeks potrošačkih cena u julu porastao je 0,1 odsto na mesečnom nivou odnosno 3,4 odsto godišnje, što je bilo u skladu sa očekivanjima i 10 baznih poena slabije u odnosu na jun. Bazna inflacija je porasla 0,2 odsto mesečno i 2,5 odsto godišnje i takođe je bila na liniji konsenzusa.

Iako je inflacija i dalje daleko od targeta Fed-a od dva odsto, umereni rast inflacije drugi mesec zaredom mogao bi ukazati na to da rast inflatornih pritisaka podstaknut rastom cena sirove nafte s početka godine popušta, premda cene ostaju volatilne i pod uticajem dešavanja na Bliskom istoku.

Proizvođačke cene, pak, u julu su ostale nepromenjene u odnosu na konsenzus blagog rasta, dok su na godišnjem nivou oslabile na 4,7 odsto nakon što je pad cena robe neutralisao rast u uslugama i građevini.

Ovi izveštaji o inflaciji dodatno su spustili verovatnoću podizanja kamata u septembru na 33 odsto, dok je verovatnoća rasta kamata u oktobru pala ispod 50 odsto. Pre svega nekoliko sedmica gotovo da je bilo izvesno poskupljenje novca u septembru, ali su lošiji izveštaj sa tržišta rada i umerena inflacija ublažili ova očekivanja.

Prinosi na američke obveznice dramatično rastu – Uprkos ovim okolnostima, nastavljen je trend skupljeg zaduživanja američke države. Američka vlada je prošle sedmice prodala na aukciji 30-ogodišnje državne obveznice za 25 milijardi dolara uz prinos od 5,216 odsto, što predstavlja najvišu stopu za ovu ročnost još od 2001. godine. Iako je tražnja bila prilično dobra – pokrivenost emisije od 2,39x bila je za nijansu slabija od julskih 2,44x. Takođe, učešće međunarodnih investitora palo je sa rekordnih nivoa u julu na 66,9 odsto.

Prinos na 30-ogodišnje obveznice najviši od 2001. godine 

Izvor: Seeking Alpha

Linearni rast dugoročnih prinosa u velikoj meri je posledica zabrinutosti investitora da će skok cena energenata, podstaknut američkim sukobom sa Iranom, održati inflaciju i primorati Fed da zadrži kamatne stope na visokom nivou. Prošle nedelje je zabeležen novi rast cene sirove nafte koja je u proseku porasla oko pet odsto.

U isto vreme, 10-ogodišnje obveznice su prodate uz prinos od 4,683 odsto, što je najskuplje američko zaduživanje putem ove ročnosti još od globalne finansijske krize 2007. godine. Tražnja je takođe bila solidna, dok su međunarodni investitori kupili skoro 77 odsto ponude signalizirajući i dalje solidan apetit globalnih investitora na ovim povišenim prinosima.

Apple bez dozvole za kinesku memoriju – Američka administracija nije naklonjena tome da proizvođač iPhone-a, Apple, kupuje memorijske čipove od kineskih kompanija, naveli su američki visoki zvaničnici za WSJ. Mediji su ranije preneli informaciju da Apple testira memorijske čipove kineskog proizvođača CXMT sa planom da ih koristi u svojim linijama proizvoda, uključujući iPhone i MacBook.

Apple nije jedini koji je tražio pomoć od američke vlade u vezi sa memorijskim čipovima. Kompanije iz različitih delatnosti, od medicinskih uređaja do automobilske industrije, zatražile su pomoć kako bi se izborile sa nestašicom. Međutim, postoji malo jednostavnih političkih opcija za rešavanje ovog problema s obzirom da je potrebno više od godinu dana da se izgrade novi proizvodni kapaciteti.

Vraćanje proizvodnje čipova u SAD je jedan od prioriteta za američku administraciju, i premda je već obezbedila neka ulaganja u ovaj sektor i dalje postoji visoka zavisnost od proizvodnje u inostranstvu, pre svega Aziji.

Najveći američki proizvođač memorijskih čipova, Micron Technology, zatražio je od Trumpove administracije da ne dozvoli Apple-u da koristi kineske čipove, tvrdeći da bi takav potez naškodio domaćoj proizvodnji i ugrozio cilj izgradnje američke industrije. Zahvaljujući višim cenama memorije, akcije Micron-a skočile su od početka godine 240 odsto, dok su u poslednjih godinu dana uvećale vrednost skoro osam puta.